11.6 C
Leskovac
Nedelja, februar 15, 2026
NAJNOVIJE VESTI
Cvetanović građanima čestitao Dan državnosti Republike SrbijeDUR građanima Srbije: Dan državnosti – praznik jedinstva i zajedništvaNa „Dan vinogradara i zaljubljenih“, uoči „Dana državnosti Republike Srbije“ u Bojniku 14-og februara, vrhunska kabaretska predstavaYUROM: Decenije čekanja na pravnu sigurnost – romska naselja i dalje bez sistemskog rešenjaZavršni radovi na proširenju Urgentnog centra u leskovačkoj bolniciIsplate iz budžeta Grada LeskovcaBEOGRAD RASELIO ROMSKE PORODICE ZBOG PARKA: Deca i bebe završile u neuslovnim kontejnerimaJedna saobraćajna nezgoda na području PU Leskovac, u toku pojačana kontrola profesionalnih vozačaIzmeđu blata i tišine: Koliko još generacija treba da prođe da bismo naučili lekciju?YUROM Centar: Zakon „Svoj na svome“ ne rešava problem romskih naselja – potrebno posebno zakonsko rešenjeUhapšen muškarac iz okoline Leskovca, zaplenjeno skoro pola kilograma kokainaZa 24 sata u Leskovcu rođene četiri bebeSkoro 12.000 prijava za upis nepokretnosti u Leskovcu tokom akcije „Svoj na svome“Isplate iz budžeta Grada LeskovcaPoseban prijem u Gradskoj upravi Leskovca za Lenu Ristić (14), najmlađu srpsku reprezentativku u streljaštvuProfesor Bernar Lori: Arhive Balkana kriju drugačiju priču o RomimaVeliko interesovanje penzionera iz Leskovca i Jablaničkog upravnog okruga za prijem paketa solidarne pomoći finansiranih iz Fonda PIOLeskovac bogatiji za pet bebaIsplate iz budžeta Grada LeskovcaTatjana Mančić nova predsednica Leskovačkog ssaveza sportova

Zločin nad Romima u Leskovcu

Pročitajte

Zločin u Leskovcu desio se tačno pre 80 godina, 11.decembra 1941.godine kada su Nemački fašisti streljali 293 Roma, šest Jevreja i 11 Srba.

U izvršenju tog zločina pomogla im je tadašnja Nedićeva Srbija i kvinsliški režim.

Nemačka vojska zbog  gubitka koji su imali 3.decembra sa dvojicom partizana, pripremili masovna hapšenja Roma.

5.decembra 1941.godine  blokirana je romska četvrt u Leskovcu od strane Srpske državne straže u Podvorcu i Sat mahali. Da nebi izazvali sumnju, žandarmi su proturili vest da je stigla neka roba  ii da je potrebno da se skine sa vagona. Pošli su od kuće do kuće i izdvojili  sve muškarce starije od 16 godina.

Da bi pokupili što veći broj ljudi bez protesta pripadnici Srpske državne straže SDS-a da će uhapsitii sve one koji dobrovoljno ne izađu na zborno mesto. Ipak neki od njih su uvideli da se ne radi o radu koji treba da izvrše već da je ozbiljna situacija pa su se sklanjali. Tom prilikom oterano je u školu ( današnja škola „Svetozar Marković“)koja je pripremljena za logor oko 120 Roma.

Da bi se stvorila mirnija situacija i da bi uhvatili što veći broj , iz zatvora su pustili dva roma sa napomenom,   “ da će narednih dana pustiti sve zatvorene Rome„. Međutim to je bila varka. Romska mahala u Podvorcu  ponovo je bila blokirana 9.decembra 1941.godine. Straže su postavljene tako da nije bilo moguće izbeći. Nemci su ušli kamionima u centru naselja , išli od kuće do kuće hvatali sve muškarce starije od 16 godina.

Nemci su prema Romima postupali krajnje nehumano i odvodili ih u logor. Nisu imali obzira ni prema starcima invalidima i  bolesnim ljudima. Ukoliko bi se neko suprostavljao udarli su ih kundacima i gurali u kamione. Hapšenja su na sličan našin izvšena i u Sat mahali, Vinarcu i Pečenjevcu.

Dok su hapsili građane angažovali su grupu radnika da kopaju rake na Hisaru govoreći da kopaju šančeve za protivavionske topove.

11.decembra kada su  sve pripreme završene , Nemci su od ranog jutra dovodili uhapšene na strljanje. Streljanje su izvršili na brdu Hisar, na mestu nazvanom „Arapova dolina“ po grupama. Odvođenje talaca Nemci su izvršili pod jakom stražom . Taoce su izvodili iz današnje škole „ Svetozar Marković“ utovarali su ih u kamione  i preko Lebanske ulice, u koloni , vezane po dvojicu, do mesta streljanja. Predhodno su ih svlačili  i onda po grupama streljali.

Njemci su do poslepodneva ubili, 293 Roma, 11 Srba i 6 Jevreja. (zoki-spisak-stradalih-Roma-Jevreja i Srba,partizana)

Spomenik na stratištu je 11. decembra 1973. godine otkrio Dobrivoje Aranđelović, predsednik leskovačke opštine. Tom prilikom je nastupilo kulturno-umetničho društno Roma iz Niša programom „Ogori me, goro pesmom svojom, nek zora biseri imenima našim“ u režiji Gordane Tomić Radojević. U spomen streljanog klarinetiste Šefketa Ibraimovića izvedena je pesma „Ciganska je tuga pregolema“, koja je postala svajevrsna himna Roma. Autor obeležja je prof. Bogdan Bogdanović, arhitekta iz Beograda, a teksta Borislav Zdravković, profesor Gimnazije u Leskovcu.

- Reklama -spot_img

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

- Reklama -spot_img
Najnovije

Cvetanović građanima čestitao Dan državnosti Republike Srbije

Na veliki hrišćanski praznik Sretenje Gospodnje, Srbija slavi Dan državnosti u znak sećanja na dva važna događaja, koji su...
- Reklama -spot_img

Povezane vesti

- Reklama -spot_img