18.3 C
Leskovac
Subota, jun 6, 2026
NAJNOVIJE VESTI
Kakve promene očekuju Rome i Romkinje u Leskovcu do 2028. godine?Mlade šampionke streljaštva primljene u Gradskoj kućiLeskovac dobio pilot podršku za razvoj pristupačnijeg okruženjaPopravni ispit za romsku kulturuOdređen pritvor Leskovčanki zbog sumnje da je napala policijskog službenikaBez nezgoda na putevima Leskovca, policija najavila pojačane kontrole prevoza deceIsplate iz budžeta Grada LeskovcaGradonačelniku Cvetanoviću uručen nacionalni trofej za organizaciju manifestacije „Blago Srbije“Ko uništava naselje Slavko Zlatanović? OGROMNA DIVLJA DEPONIJA iza DžinsijaBez udesa na području PU Leskovac: Policija uputila važan apel vozačima i biciklistimaCvetanović dobio priznanje Instituta za ekonomiku i finansijeKrvarenje u trudnoći: uzroci i riziciIsplate iz budžeta Grada LeskovcaDani jagode u Karađorđevcu: Za poljoprivredu ove godine 179,4 miliona dinaraProtestantska crkva „Vitezda“ iz Leskovc organizuje kampove za decu, otvaranje novog hrama očekuje se u avgustu(VIDEO)Svečano obeležena gradska slava Svete Trojice u Leskovcu45. Međuregionalna smotra amaterskih pozorišta Srbije u Lebanu, od 27. do 30. 5. 2026. godine, potvrdila visoki kvalitet kulturno-umetničkog amaterizma mladihOsumnjičenoj iz Grdelice određen pritvor zbog sumnje da je izazvala požar i ugrozila živote ljudiInicijativa A 11 podnela pritužbu protiv Dragana Vučićevića zbog izjava o Romima„Zvezdice” iz Leskovca osvojile zlato u Tuzli – sledi zajednički koncert sa „Dečjim horom Beograd”

Zločin nad Romima u Leskovcu

Pročitajte

Zločin u Leskovcu desio se tačno pre 80 godina, 11.decembra 1941.godine kada su Nemački fašisti streljali 293 Roma, šest Jevreja i 11 Srba.

U izvršenju tog zločina pomogla im je tadašnja Nedićeva Srbija i kvinsliški režim.

Nemačka vojska zbog  gubitka koji su imali 3.decembra sa dvojicom partizana, pripremili masovna hapšenja Roma.

5.decembra 1941.godine  blokirana je romska četvrt u Leskovcu od strane Srpske državne straže u Podvorcu i Sat mahali. Da nebi izazvali sumnju, žandarmi su proturili vest da je stigla neka roba  ii da je potrebno da se skine sa vagona. Pošli su od kuće do kuće i izdvojili  sve muškarce starije od 16 godina.

Da bi pokupili što veći broj ljudi bez protesta pripadnici Srpske državne straže SDS-a da će uhapsitii sve one koji dobrovoljno ne izađu na zborno mesto. Ipak neki od njih su uvideli da se ne radi o radu koji treba da izvrše već da je ozbiljna situacija pa su se sklanjali. Tom prilikom oterano je u školu ( današnja škola „Svetozar Marković“)koja je pripremljena za logor oko 120 Roma.

Da bi se stvorila mirnija situacija i da bi uhvatili što veći broj , iz zatvora su pustili dva roma sa napomenom,   “ da će narednih dana pustiti sve zatvorene Rome„. Međutim to je bila varka. Romska mahala u Podvorcu  ponovo je bila blokirana 9.decembra 1941.godine. Straže su postavljene tako da nije bilo moguće izbeći. Nemci su ušli kamionima u centru naselja , išli od kuće do kuće hvatali sve muškarce starije od 16 godina.

Nemci su prema Romima postupali krajnje nehumano i odvodili ih u logor. Nisu imali obzira ni prema starcima invalidima i  bolesnim ljudima. Ukoliko bi se neko suprostavljao udarli su ih kundacima i gurali u kamione. Hapšenja su na sličan našin izvšena i u Sat mahali, Vinarcu i Pečenjevcu.

Dok su hapsili građane angažovali su grupu radnika da kopaju rake na Hisaru govoreći da kopaju šančeve za protivavionske topove.

11.decembra kada su  sve pripreme završene , Nemci su od ranog jutra dovodili uhapšene na strljanje. Streljanje su izvršili na brdu Hisar, na mestu nazvanom „Arapova dolina“ po grupama. Odvođenje talaca Nemci su izvršili pod jakom stražom . Taoce su izvodili iz današnje škole „ Svetozar Marković“ utovarali su ih u kamione  i preko Lebanske ulice, u koloni , vezane po dvojicu, do mesta streljanja. Predhodno su ih svlačili  i onda po grupama streljali.

Njemci su do poslepodneva ubili, 293 Roma, 11 Srba i 6 Jevreja. (zoki-spisak-stradalih-Roma-Jevreja i Srba,partizana)

Spomenik na stratištu je 11. decembra 1973. godine otkrio Dobrivoje Aranđelović, predsednik leskovačke opštine. Tom prilikom je nastupilo kulturno-umetničho društno Roma iz Niša programom „Ogori me, goro pesmom svojom, nek zora biseri imenima našim“ u režiji Gordane Tomić Radojević. U spomen streljanog klarinetiste Šefketa Ibraimovića izvedena je pesma „Ciganska je tuga pregolema“, koja je postala svajevrsna himna Roma. Autor obeležja je prof. Bogdan Bogdanović, arhitekta iz Beograda, a teksta Borislav Zdravković, profesor Gimnazije u Leskovcu.

- Reklama -spot_img

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

- Reklama -spot_img
Najnovije

Kakve promene očekuju Rome i Romkinje u Leskovcu do 2028. godine?

U Skupštinskoj sali Grada Leskovca održana je javna rasprava o Nacrtu Lokalnog akcionog plana za socijalno uključivanje Roma i...
- Reklama -spot_img

Povezane vesti

- Reklama -spot_img