Uoči obeležavanja Svetskog dana Roma, u utorak 7. aprila 2026. godine, na događaju u organizaciji Romska ženska mreža Srbije, održanom u prostorijama Srpske akademija nauka i umetnosti, u okviru Etnografskog instituta SANU, predstavljeni su zabrinjavajući podaci i svedočenja o dečjim brakovima, koji i dalje pogađaju romsku zajednicu širom Srbije. Posebnu pažnju izazvalo je izlaganje aktivistkinje iz Leskovca Laura Saitović, koja je kroz rad na terenu ukazala na dubinu problema i poverenje koje žene imaju u aktivistkinje.

Predsednica Upravnog odbora mreže Slavica Vasić Mitrović, naglasila je, da se dečji brakovi moraju posmatrati kao oblik rodno zasnovanog nasilja, a ne kao „tradicija“, kako se često pogrešno tumače u praksi.

„Bez jasne reakcije institucija, devojčice ostaju nezaštićene, a nasilje se normalizuje“, poručeno je tokom skupa.
Aktivistkinje, među kojima je i Laura Saitović, podelile su iskustva iz direktnog rada sa ženama i devojčicama. Upravo zahvaljujući izgrađenom poverenju, kako je istaknuto, mnoge Romkinje prvi put su progovorile o nasilju koje trpe.

Te ispovesti otkrivaju surovu realnost – devojčice već sa 13 ili 14 godina ulaze u brak, prekidaju školovanje i preuzimaju uloge za koje nisu spremne.
Jedna od ispitanica svedoči:
„Dete sam bila… niko me nije pitao da li to želim.“
Rezultati istraživanja pokazuju da je više od polovine ispitanica stupilo u brak pre 16. godine, dok je čak pet odsto njih imalo svega 13 godina. U većini slučajeva, odluku o braku donose roditelji, a partneri su često punoletni.
Dečji brakovi gotovo po pravilu znače i kraj obrazovanja – bez osnovne škole je 41 odsto ispitanica, dok je srednje obrazovanje završilo svega 13 odsto.
Još porazniji su podaci o nasilju: gotovo sve ispitanice prijavile su neki oblik nasilja, dok u velikom broju slučajeva ono počinje već pre 16. godine.
„Najviše me bolelo kada su me deca gledala dok brišem krv sa usne“, navodi jedna od žena.
Iako većina ispitanica zna da su dečji brakovi zakonom zabranjeni, praksa pokazuje drugačije – izostaje reakcija institucija, a sankcije za organizovanje ovakvih brakova gotovo da ne postoje.
Nepoverenje u sistem dodatno produbljuje problem – žene nasilje retko prijavljuju zbog straha, sramote i ekonomske zavisnosti.
U oblasti zdravstva, podaci pokazuju da je čak 87 odsto ispitanica prvi put zatrudnelo pre punoletstva, dok je reakcija sistema izostala u većini slučajeva.
Zaključak istraživanja je jasan – dečji brakovi predstavljaju ozbiljan oblik nasilja sa dugoročnim posledicama po život devojčica.
Aktivistkinje, uključujući i LaurU Saitović, poručuju da je neophodna snažnija institucionalna reakcija, ali i kontinuiran rad na osnaživanju žena u romskoj zajednici.
Kako je istaknuto na kraju skupa, poruka koja odjekuje sa terena je jasna:
„Pomozite nama Romkinjama da dečji brakovi postanu prošlost.“






