Unija srednjoškolaca Srbije (UNSS) objavila je prve rezultate inicijative „Krizni školski semafor“,
alata koji meri stanje prava učenika, nastavnika i roditelja u srednjim školama širom zemlje.

Već prvi podaci, koji obuhvataju pet škola iz različitih gradova, pokazuju zabrinjavajuću sliku – tri
škole ocenjene su crvenom bojom, što znači da su prava učenika i zaposlenih ozbiljno narušena, dok
su dve ocenjene žutom, što ukazuje na prisustvo pritisaka i nestabilnosti.
Prema oceni UNSS-a, Peta beogradska gimnazija dobila je najnižu prosečnu ocenu (1,25), dok su
Gimnazija „Uroš Predić“ iz Pančeva i Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“ iz Novog Sada takođe
ocenjene kao škole u kritičnom stanju (1,75). Prva niška gimnazija „Stevan Sremac“ (2,25) i
Valjevska gimnazija (2,00) svrstane su u kategoriju „ugroženih“, gde strukture delimično funkcionišu,
ali pod pritiscima.
Krizni semafor meri stanje u četiri oblasti institucionalna stabilnost, otvorenost odlučivanja, sloboda
izražavanja i zaštita i bezbednost. Boje semafora prikazuju opšte stanje u školi:
zeleno je stabilno, žuto je ugroženo i crveno je kritično.
„Ovo nisu pojedinačni propusti, već ozbiljni institucionalni problemi. Kada tri od pet škola u prvom
krugu analize pokažu kritične ocene, to znači da sistem ima dubok problem sa načinom na koji se štite
učenici, nastavnici i njihova prava.“, poručuju iz Unije srednjoškolaca Srbije.
Metodologija Kriznog školskog semafora počiva na načelima transparentnosti, anonimnosti,
verifikacije i učeničkog učešća. Svi kriterijumi prema kojima se škole procenjuju javno su dostupni, a
prikupljanje podataka odvija se najmanje jednom mesečno uz potpunu zaštitu identiteta učenika,
roditelja i nastavnika koji dele svoja iskustva. Svaka prijava prolazi kroz proces provere iz više izvora
i od javno dostupnih informacija i lokalnih UNSS kontakt tačaka, do anonimnih prijava koje
dostavljaju članovi školskih zajednica.
U pojedinim školama zabeležene su smene direktora i nastavnika bez obrazloženja, ograničavanje
javnog izražavanja učenika i zatvorenost školskih odbora. UNSS upozorava da većina škola nema
funkcionalne mehanizme zaštite, poput poverenika ili sigurnog kanala za prijavu pritisaka, i da su
slučajevi autocenzure sve češći.
Krizni školski semafor već je dostupan javnosti na sajtu https://www.srednjoskolci.org.rs/krizni-
semafor/, gde se mogu pregledati ocene i opisi slučajeva po školama.
Iz UNSS-a navode da je cilj alata da se zabeleže institucionalni problemi, a ne pojedinačni incidenti,
te da rezultati predstavljaju osnovu za međunarodno zagovaranje i odgovorno delovanje Ministarstva
prosvete u rešavanju sistemskih propusta.
„Ovaj alat pokazuje gde sistem obrazovanja puca i gde su potrebne hitne reakcije. To je signalni
sistem, a ne spisak krivaca. Naše škole treba da budu mesta slobode, a ne pritisaka i straha“, poručuju
iz UNSS-a.
Iz UNSS su najavili da će u narednom periodu redovno objavljivati informacije kako bi obavestili
javnost o stanju prava aktera obrazovanja.






