20 C
Leskovac
Subota, jun 6, 2026
NAJNOVIJE VESTI
Kakve promene očekuju Rome i Romkinje u Leskovcu do 2028. godine?Mlade šampionke streljaštva primljene u Gradskoj kućiLeskovac dobio pilot podršku za razvoj pristupačnijeg okruženjaPopravni ispit za romsku kulturuOdređen pritvor Leskovčanki zbog sumnje da je napala policijskog službenikaBez nezgoda na putevima Leskovca, policija najavila pojačane kontrole prevoza deceIsplate iz budžeta Grada LeskovcaGradonačelniku Cvetanoviću uručen nacionalni trofej za organizaciju manifestacije „Blago Srbije“Ko uništava naselje Slavko Zlatanović? OGROMNA DIVLJA DEPONIJA iza DžinsijaBez udesa na području PU Leskovac: Policija uputila važan apel vozačima i biciklistimaCvetanović dobio priznanje Instituta za ekonomiku i finansijeKrvarenje u trudnoći: uzroci i riziciIsplate iz budžeta Grada LeskovcaDani jagode u Karađorđevcu: Za poljoprivredu ove godine 179,4 miliona dinaraProtestantska crkva „Vitezda“ iz Leskovc organizuje kampove za decu, otvaranje novog hrama očekuje se u avgustu(VIDEO)Svečano obeležena gradska slava Svete Trojice u Leskovcu45. Međuregionalna smotra amaterskih pozorišta Srbije u Lebanu, od 27. do 30. 5. 2026. godine, potvrdila visoki kvalitet kulturno-umetničkog amaterizma mladihOsumnjičenoj iz Grdelice određen pritvor zbog sumnje da je izazvala požar i ugrozila živote ljudiInicijativa A 11 podnela pritužbu protiv Dragana Vučićevića zbog izjava o Romima„Zvezdice” iz Leskovca osvojile zlato u Tuzli – sledi zajednički koncert sa „Dečjim horom Beograd”

Zašto su se Romi i Sinti koji su preživeli Holokaust odlučili na višedecenijsko ćutanje

Pročitajte
Foto fb Magda Ka

Mnogi Sinti i Romi koji su preživeli genocid ćutali su o svojim iskustvima decenijama nakon kraja nacionalsocijalizma. Na kraju tišine stajao je početak novog pisanja istorije. Esej Marije Bogdan.

S obzirom na istoriju Roma i Sinta, koju karakterišu progoni, koncept „otpora“ treba shvatiti kao odgovor na okruženje koje se doživljava kao nehumano i nasilno. Najtraumatičniji događaj 20. veka u Evropi – Holokaust – sve do danas oblikuje aktivnosti i diskurse romskog pokreta.

Otpor kao solidarnost

Sistemski, državni progoni i ubistva koštali su mnogo života. Uništena je sloboda grupa i pojedinaca. Ova perspektiva žrtava se bukvalno ogleda u romskom izrazu „Porajmos“, koji označava Holokaust i znači „rasparčavanje“. Istovremeno, njime se izražava segregacija koja je pratila nacionalsocijalistički teror: čovek je bio sam, odvojen od porodice, prijatelja, većine društva.

Zato u romskom pokretu otpor ima značenje koje prevazilazi egoističku volju za preživljavanjem, odnosno ukazuje na neodustajanje od solidarnosti sa drugim ljudima – od zajedništva. Osećati empatiju u neljudskom sistemu, deliti hranu, uzajamno pokušavati da se nađe spas od smrti – sve su to lica otpora.

Rejmon Gurem (1925-2020) junak je jedne takve priče o otporu: devet puta iz bežao iz raznih logora u Francuskoj u kojima je bio interniran. Pridružio se francuskom pokretu otpora i borio se za oslobođenje Pariza.

Malo poznati događaj je pobuna Roma 16. maja 1944. u koncentracionom logoru Aušvic – danas poznat i kao „Dan otpora Roma“.

Kasno priznanje

Zoni Vajs, koji je preživeo Holokaust, bio je prvi predstavnik romske zajednice koji govorio u Bundestagu: u svom govoru na Dan sećanja na Holokaust 27. januara 2011. nazvao je genocid nad Sintima i Romima tokom Drugog svetskog rata „zaboravljenim Holokaustom“.

I to je tačno: decenijama su progoni i ubistva Roma i Sinta ignorisani i izostavljani iz diskursa o Holokaustu.

U Zapadnoj Nemačkoj je genocid nacističkog režima nad Romima priznat tek 1982, skoro 40 godina posle rata. A trebalo je da prođe još 30 godina da se ubijenim Sintima i Romima u Berlinu podigne spomenik. Evropski parlament je 2015. – 70 godina posle Drugog svetskog rata – 2. avgust proglasio Evropskim danom sećanja na Holokaust Roma.

Do tada, mnogi ljudi nisu bili svesni genocida nad Romima, dok su i dalje verovali u istorijski propagirane stereotipe o kriminalu. To je dovelo do negovanja i učvršćivanja rasističkih normi, koje su se praktikovale još dugo posle rata – pa i danas.

Zato je bilo veoma važno i ostaje važno stvoriti svest da diskriminacija Roma i Sinta ima sistemske i istorijske korene. Ova činjenica treba da podseti da Romi, kao i sva ljudska bića, treba da budu tretirani sa dostojanstvom i poštovanjem.

Kako reći neizrecivo?

U našoj stvarnosti, koju oblikuju mediji, centralni instrumenti komunikacije su naročito umetnost i kultura. Preko njih se pričaju priče koje s jedne strane definišu same zajednice, a s druge strane ih prosvećuju i podsećaju na zajedničke vrednosti.

Čak oni koji su preživeli Holokaust tako su našli načina da konačno izraze ono što im se dogodilo – za mnoge je to bilo nemoguće odmah posle rata. Do tada nisu uspeli da pronađu reči koje bi sprečile da se istorija ponovi. Zato su mnogi Romi i Sinti, kao i mnogi Jevreji, odlučili da ćute decenijama.

U stanju progona

Jedan jedini romski reditelj prihvatio se izazova da temtatizuje genocid nad Romima i decenije ćutanja koje su usledile: francuski režiser Toni Gatlif.

Njegov film „Liberte“/“Korkoro“ (Sloboda/Usamljenost) pokušava da nezamislivo učini opipljivim. Zasnovan je na istinitoj priči koja se dogodila u Francuskoj tokom Drugog svetskog rata. Gatlif je kasnije objavio proširenu verziju priče u knjizi koju je napisao zajedno sa Erikom Kanajom.

U filmu, Gatlif se odriče kulta žrtve i ne postavlja nikakva moralna pitanja već detaljno dokumentuje užasne događaje. Ono što je prikazano je iskustvo ljudske duše u stanju progona.

Glavni lik, Rom Toloče, uglavnom govori svojim telom, praćen atmosferskom muzikom Gatlifa. Gledalac je svedok složenih situacija u kojima dolazi do izražaja i zla strana ljudske prirode.

Uprkos višejezičnim dijalozima, nije potrebno poznavanje jezika da bi se razumelo o čemu ovaj film govori.

Izvor: RTS

- Reklama -spot_img

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

- Reklama -spot_img
Najnovije

Kakve promene očekuju Rome i Romkinje u Leskovcu do 2028. godine?

U Skupštinskoj sali Grada Leskovca održana je javna rasprava o Nacrtu Lokalnog akcionog plana za socijalno uključivanje Roma i...
- Reklama -spot_img

Povezane vesti

- Reklama -spot_img