11.8 C
Leskovac
ponedeljak, april 29, 2024
NAJNOVIJE VESTI
Organizovane Uskršnje radionice za decu na gradskom trgu u LeskovcuOtvoreno dečje igralište“Srećičica“ u centralnom parku u LeskovcuPodeljeni ugovori udruženjima za realizaciju projekata iz oblasti Socijalne zaštite u 2024.godiniMihajlović: Unija Roma Srbije posle skoro 20 godina izlazi na lokalne izbore u BeograduPrivremeno povučen skandalozan, sraman, diskriminatorski i rasistički predlog da se preimenuje bulevar Šabana Bajramovića u NišuU Leskovcu za 24 sata rođeno šest bebaSkupština Grada Niša u petak odlučuje o promeni naziva Bulevara Šabana Bajramovića, direktor Nišvila Ivan Blagojević to vidi getoizaciju umetnika i latentni rasizamNovo dečje igralište u parku Devet JugovićaOdržan čas istorije „Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu“U leskovačkom porodilištu rođene dve bebeZABRANA sklapanja maloletničkih brakovaU nedelju besplatni preventivni pregledi u Domu Zdravlja i Opštu bolnicu LeskovacAkcija saobraćajne policije usmerene na kontrolu brzineU Baru održana 19. Generalna skupština NALAS-aIstraživanje Instituta Batut: prisutnije tuče među učenici osnovnih škola, seksualno aktivni sa 11 godinaNenad Zdravković: rešiti problem romskog groblja u LeskovcuU Leskovcu rođene tri bebe u jednom danuU Briselu predsedniku opštine Vrnjačka Banja dodeljena nagrada“Prijatelj Roma“Vozili pod dejstvom droge i alkoholaOdržan komemorativni skup povodom 25 godina od raketiranja voza u Grdeličkoj klisuru u NATO agresiji

NIŠ:otvorena izložba fotografija i održana tribina „Romska kultura i njen doprinos interkulturalnosti u Srbiji“(Video)

Pročitajte

Povodom Svetskog dana Roma u prostorijama EU Info kutak u Nišu 10. aprila otvorena je izložba fotografija i održana tribina pod nazivom „Romska kultura i njen doprinos interkulturalnosti u Srbiji.“

Izložba donosi arhivsku građu nastalu kroz višedecenijsko održavanje smotri kulturnih dostignuća Roma. Ove fotografije prikazuju bogatstvo umetničkog i kulturnog nasleđa Roma i njihovo izvođenje i prezentovanje u javnim prostorima kao primer interkulturalnosti. U okviru tribine, bilo je reči o tradiciji i kulturi Roma kao i odnosu prema modernizaciji i savremenim kulturnim praksama.

Učesnici tribine bili su:

Osman Balić, direktor YUROM Centra i predsednik Lige Roma;

Dragan Todorović, doktor sociologije sociolog manjinskih identiteta, sociolog religije i romolog, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Nišu;

Željko Ljubić – Piti, muzičar i pisac, član tima Nišvil džez festivala i Rojaze tima iz Srbije;

U okviru tribine, razgovaralo se o mestu tradicije u kulturi Roma kao i odnosu prema modernizaciji i savremenim kulturnim praksama. Bilo je reči i o recepciji i vrednovanju romskog stvaralaštva i kulture kod većinske zajednice kao i o problemima reprezentacije romskog života u kulturi i stvaralaštvu većinske zajednice.

Osman Balić direktor YUROM centra za ROMinfomediu kazao je da je cilj tribine bio da sa jedne nove pozicije razgovara o interkulturalnizmu kao jednom fenomenu u kome svi zajedno živimo, da čujemo i druga mišljenja.

„Naše društvo se razvija pa je i sam taj interkulturalizam moguće meriti, sagledavati, predlagati mere. I ovde je bilo pametnih stvari da se čuju. Mislim da imamo od svih manjina najveći uticaj, ako to možemo tako da merimo, ali da su tragovri romske kulture u srpskoj kulturi veliki i, takođe, ono što moramo da primetimo je da je uticaj srpske na romsku kulturu takođe veliki. Zahvaljujući toj razmeni sistema vrednosti i ponašanja menjamo se kao narod, postajemo moderniji, a sa druge strane mođžete da vidite uticaj tradicionalne romske kulture, naročito muzike“, kazao je Balić.

NA pitanje, da li su mladi Romi sačuvali tardicionalnu muziku u kulturu, BAlić je odgovorio da nije siguran da su baš sačuvali.

„I mi imamo sa treće strane upliv u druge kulture. Mislim da je, da tako kažem, kosovizacija ili albanizacija romske muzike pristuna. Teško možete da čujete leskovačku izvornu romsku muziku, u Nišu romsku muziku sa ciganskim štimom, itd… I mi smo izloženi tom gubitku autentičnih muzičkih izraza, jer muzika je kod nas jedan od najvažnijih elemenata, možda u nivou sa jezikom. Mi se muzikom izražavamo i mi, zapravo, živimo u tim oblacima, na muzičkom nebu. Muzika itekako ima uticaj na Rome, ali čuvanje muzike je strašno bitno, jer mislim da imamo gubitak te autentične romske muzike. O tome možete da vidite i u studijama SANU, ali i naši Srbi u inostranstvu, naročito profesor Pokrajac itekako sakuplja staru romsku muziku i bilo bi dobro da se ta stara romska srpska narodna muzika digitalizuje, kao što u Rumuniji i Mađarskoj imate taj interkulturalizam na delu kroz muzička dela. Ali, ona na šta treba ukazati je da romska muzika, uslovno rečeno, trpi napad albanske muzike, tako da teško možete čuti ritmove koji su vezani za Šabana Bajramovića ili za leskovačko kulturno umetničko društvo iz 70-ih godina“konstatovao je Balić.

Koliko smo sačuvali jezičku kulturu, Balić misli da je u stagnaciji, zato što smo odavno imali i signale i dozvole da romski jezik uđe kao fakultativni predmet u škole, naročito kod dece, i da to romska zajednica ne koristi u dovoljnoj meri.

„Primer škole „Vuk Karadžić“ i katedre koju smo imali govori da vrlo nespretno koristimo tu nasušnu potrebu imajući u vidu važnost romskog jezika, jer se kaže da dok je živ romski jezik, živ je i romski narod i to moramo mnogo opreznije i studioznije da radimo.

Sa druge strane, smrću Rajka Đurića i Marsela Kurtijadea, taj proces standardizacije romskog jezika mora da dobije nove igrače, nove stručnjake i eksperte i dobro je što imamo Ljatifa Demira u Zagrebu, imamo Ljuana Koku i druge novinare koji moraju da pišu na romskom jeziku dok ne dođemo do zadovoljavajućeg nivoa standardizacije romskog jezika. Standardizacija je živ proces, to je počelo pre 30-40 godina, to je živa materija i mora da se mnogo više ljudi bavi romskim jezikom na tim naučnim osnovama. Mi imamo i gospođu Sikeljić u SANU, možda treba celu tu priču preseliti u dvorište SANU i Odseka za balkanološke studije gde bi uz pomoć eksperata razvijali svoj jezik“, zaključio je Balić.

- Reklama -spot_img

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

- Reklama -spot_img
Najnovije

Organizovane Uskršnje radionice za decu na gradskom trgu u Leskovcu

Grad Leskovac u saradnji sa svim predškolskim ustanovama sa teritorije grada Leskovca, Predškolskom ustanovom “Vukica Mitrović”, osnovnim...
- Reklama -spot_img

Povezane vesti

- Reklama -spot_img