Slučaj izveštavanja o priključenju jednog verskog objekta u Leskovcu otvorio je šire pitanje komunikacije između medija i Elektrodistribucije Leskovac, EDS, kao i odnosa prema redakciji Rominfomedia, koja već deceniju ukazuje na problem nedostupnosti informacija.

Prema navodima redakcije, upravo je otežana i nedovoljno razvijena komunikacija sa nadležnim službama jedan od razloga zbog kojih u prvobitnom tekstu o ovom slučaju nisu bile sadržane informacije Elektrodistribucije.
– U više navrata pokušavali smo da dobijemo odgovore i uspostavimo komunikaciju, ali bez uspeha. Nedostupnost informacija utiče na potpunost izveštavanja – navode iz redakcije.
Nakon objavljivanja teksta, usledio je demant iz Elektrodistribucija Leskovac, u kojem je, između ostalog, navedeno da se medij nije obratio nadležnima pre objave. Redakcija ističe da je, uprkos neslaganju sa delom navoda, demant objavljen u celosti, u skladu sa profesionalnim standardima i obavezom informisanja javnosti.
Istovremeno, ovaj slučaj dodatno je pokrenuo pitanje dugogodišnje komunikacije između ovog medija i Elektrodistribucije.
Kako navode, iako Rominfomedia ove godine obeležava deset godina postojanja, do nedavno nije bio uvršten na zvaničnu mejling listu Elektrodistribucije, uprkos više upućenih zahteva tokom prethodnih godina, kao i ličnoj intervenciji urednika medija pre nekoliko godina u Elektrodistribucija Leskovac, kada je tom prilikom ostavljena mejl adresa redakcije PR službi, ali bez konkretnog rezultata.
Redakcija je poslednji zvaničan upit u vezi sa komunikacijom i dostupnošću informacija uputila 30. aprila 2026. godine, tražeći pojašnjenje kriterijuma za uključivanje medija u sistem informisanja.



Odgovor koji je usledio iz Centra za odnose sa javnošću nije sadržao konkretne odgovore na postavljena pitanja, već se sveo na opšte upućivanje na kontakt i zvanični sajt, bez direktne veze sa temom i pitanjima koja su redakciji bila od ključnog značaja.
U redakciji ocenjuju da ovakav vid komunikacije ne daje tražena pojašnjenja, već predstavlja formalno upućivanje bez konkretnih informacija.
Dodatni problem, kako ističu, predstavlja i otežana telefonska komunikacija, jer se na dostupne brojeve, prema njihovim navodima, često ne dobija odgovor.
Posebno, kako navode, ukazuju na način na koji je redakcija prvi put uvrštena u sistem informisanja. Indikativno je da su na mejling listu uvršteni tek nakon što je institucija uputila demant drugim medijima, kada je, po svemu sudeći, uočeno da nisu deo liste, nakon čega su naknadno uključeni.
U tom kontekstu, ovaj slučaj prevazilazi pojedinačni događaj i otvara šire pitanje – da li svi mediji imaju jednak pristup informacijama od javnog značaja i da li postoji ravnopravan odnos prema medijima koji izveštavaju o romskoj zajednici.
Iz redakcije Rominfomedia poručuju da očekuju unapređenje komunikacije i jasnije odgovore, uz naglasak da bez pravovremenog i potpunog informisanja nema ni objektivnog izveštavanja.
Redakcija ostaje otvorena za dodatna pojašnjenja i spremna je da objavi svaki naknadni odgovor nadležnih institucija.
Kako ističu, pravo na tačne i blagovremene informacije pripada svim građanima, kao i svim medijima – uključujući i manjinske, čija je uloga posebno važna u informisanju zajednica koje često ostaju van glavnih tokova informacija.






