12.5 C
Leskovac
Creda, april 29, 2026
NAJNOVIJE VESTI
CRKVA VITEZDA U LESKOVCU SPREMNA ZA OTVARANJE – BLOKIRANA BEZ STRUJE, ČEKA SE EPSDIŠU OTROV, A PRETI IM I PROGON: Romske porodice na ivici opstanka pored kopa u BoruMLADI IZ SRBIJE, OVO JE VAŠA ŠANSA: Erasmus+ projekat u Beogradu otvara vrata međunarodnom iskustvu i kreativnom raduIZ BUDŽETA LESKOVCA ISPLAĆENO VIŠE OD 6,2 MILIONA DINARA: Podrška porodiljama, obrazovanju i socijalnoj zaštitiSavetovalište za mlade Doma zdravlja Leskovac obeležilo 25 godina radaUhapšen mladić u Leskovcu: policija pronašla skoro 100 grama marihuaneIsplate iz budžeta Grada LeskovcaUgovor vredan 656 miliona dinara: počinje rekonstrukcija Dečijeg dispanzera u LeskovcuLeskovac zvanično Prestonica kulture Srbije 2026: održana prva svečana akademijaJavna rasprava o Nacrtu Plana razvoja kulture Grada Leskovca za period 2026-2030. godineUhapšen muškarac iz okoline Crne Trave: policija pronašla ručnu bombu u porodičnoj kućiOdržan četvrti „Sajam meda i cveća“ u Leskovcu povodom „Dana planete Zemlje“Isplate iz budžeta Grada LeskovcaNedelja imunizacije: fokus na marginalizovane – vakcina dostupna bez dokumentacije„Pažljivkova pravila u saobraćaju“ ponovo među najmlađima u LeskovcuIsplate iz budžeta Grada LeskovcaJKP „Vodovod“ Leskovac kao primer dobre prakse na regionalnom skupu Evropske unijeU Grdeličkoj klisuri obeležena godišnjica bombardovanja voza: položeni venci, odata počast žrtvama NATO udaraVaskrs u Sat mahali: Vernici se okupili u centru naselja i zajednički proslavili praznikRomske protestantske crkve u Leskovcu danas svečanim bogosluženjima obeležavaju Vaskrs

Zašto Romi nemaju veći politički uticaj u Srbiji?

Pročitajte

Iako Romi imaju svoje političke predstavnike i institucije, analitičari upozoravaju da je politička moć romske zajednice i dalje ograničena, a učešće u donošenju ključnih odluka nedovoljno.

Romska zajednica u Srbiji, koja prema procenama broji između 400.000 i 500.000 ljudi, i dalje se suočava sa brojnim izazovima kada je reč o političkom predstavljanju i stvarnom uticaju u javnom životu. Iako postoje formalni mehanizmi za političko učešće Roma, mnogi stručnjaci i aktivisti smatraju da je njihova politička moć i dalje ograničena.

U Srbiji Romi imaju određene institucionalne mehanizme za političko delovanje. Jedan od ključnih je Nacionalni savet romske nacionalne manjine, koji predstavlja centralnu instituciju romske zajednice u oblastima obrazovanja, kulture, informisanja i službene upotrebe jezika.

Pored toga, pojedini Romi su tokom prethodnih godina učestvovali u radu Narodne skupštine Republike Srbije, najčešće kroz koalicione liste većih političkih stranaka. Jedan od najpoznatijih romskih političara u novijoj istoriji Srbije je bio Rajko Đurić, Vitomir Mihajlović i Dragoljub Acković koji su kao lideri romskog pokreta bili i poslanici u parlamentu Skupštine Republike Srbije.

Ipak, direktna politička zastupljenost Roma u parlamentu danas je minimalna, a romske političke partije retko uspevaju da samostalno pređu izborni prag.

Jedan od najvećih izazova romske političke scene u Srbiji jeste fragmentacija. Tokom poslednje dve decenije osnovan je veći broj romskih političkih stranaka i pokreta, ali bez značajnijeg političkog rezultata na nacionalnom nivou.

Analitičari navode da su razlozi za to brojni – od nedostatka finansijskih resursa i političke infrastrukture, do podela unutar same zajednice. Zbog toga romski politički lideri često ulaze u koalicije sa većim partijama, što im omogućava prisustvo u institucijama, ali istovremeno smanjuje mogućnost samostalnog političkog delovanja.

Za razliku od nacionalnog nivoa, Romi u pojedinim gradovima i opštinama imaju nešto veći politički uticaj. U lokalnim samoupravama, posebno u sredinama sa većim brojem romskog stanovništva, romski predstavnici učestvuju u radu lokalnih saveta, kancelarija za inkluziju Roma ili različitih konsultativnih tela.

Takvi mehanizmi postoje u više gradova u Srbiji, uključujući Leskovac, Niš i Kragujevac, gde se kroz projekte i lokalne strategije radi na unapređenju položaja romske zajednice.

Jedan od ključnih problema ostaje niska politička participacija Roma. Siromaštvo, nizak nivo obrazovanja i socijalna marginalizacija često utiču na to da veliki deo romske populacije ne učestvuje aktivno u političkom životu.

Pored toga, pojedini istraživači ukazuju i na pojavu političke instrumentalizacije romskih birača, posebno tokom izbornih kampanja, kada se romska zajednica često posmatra kao biračko telo, ali ne i kao ravnopravan politički partner.

Stručnjaci smatraju da bi jačanje obrazovanja, političke pismenosti i organizovanja unutar zajednice moglo značajno da unapredi politički položaj Roma u Srbiji. Veća podrška mladim romskim liderima, transparentnije delovanje romskih organizacija i snažnija saradnja sa institucijama države takođe se navode kao ključni koraci.

Politička budućnost Roma u Srbiji u velikoj meri zavisi od sposobnosti zajednice da razvije jedinstveniju političku platformu i poveća učešće u demokratskim procesima. Samo kroz aktivnije učešće u javnom životu, romska zajednica može ostvariti veći uticaj na odluke koje direktno utiču na njen položaj u društvu.

- Reklama -spot_img

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

- Reklama -spot_img
Najnovije

CRKVA VITEZDA U LESKOVCU SPREMNA ZA OTVARANJE – BLOKIRANA BEZ STRUJE, ČEKA SE EPS

Radovi na unutrašnjem uređenju objekta Crkva Vitezda Leskovac nalaze se u samoj završnici. Iako je prostor gotovo u potpunosti...
- Reklama -spot_img

Povezane vesti

- Reklama -spot_img