„Romi u Evropi imaju deset godina kraći životni vek i višu stopu mortaliteta novorođenčadi od ostalih“ – zaključak je aktualnog izvještaja o ljudskim pravima kojim se političare poziva na akciju, piše DW.
Romi i Sinti su najveća manjina u Evropi – i u najgorem su položaju. To potvrđuje i novi izvještaj koji sveobuhvatno dokumentovano stanje romskih zajednica u Evropi. Izvještaj je objavila Europska mreža romskih organizacija ERGO, a nedavno ga je predstavila švedska političarka Soraya Post. Istaknuta romska aktivistkinja od 2014. do 2019. godine je bila zastupnica u Evropskom parlamentu. Članica je upravnog odmora mreže ERGO, koja okuplja romske organizacije iz preko trideset zemalja.
Aktualni ERGO-izveštaj, između ostalog, pokazuje da u sektoru zdravstvene zaštite Romi nemaju jednak tretman kao ostali građani. Tako 22 posto pripadnika romske zajednice ima hronične bolesti, a svaka četvrta osoba nije zdravstveno osigurana. Ti podaci dolaze iz nacionalnih studija i potvrđuju da Romi imaju teži pristup zdravstvenoj zaštiti u nekoliko zemalja EU-a.
Prema rečima Soraye Post, te brojke pokazuju da se situacija nije poboljšala nakon usvajanja novog okvira EU-a za političko delovanje Roma, iz 2020. godine. Naprotiv, pandemija koronavirusa je još više pogoršala situaciju. Usprkos apelu predsednice Europske komisije Ursule von der Leyen prilikom predstavljanja strateškog okvira za Rome u EU-u: „Gde je suština humanosti kada su Romi svakodnevno isključeni iz društva i potlačeni?“
Do kraja 2022. godine, zemlje članice EU-a trebaju podneti izvještaje o napretku koji su postigle u primeni EU-okvira u području zdravstva, stanovanja, obrazovanja i političke uključenosti. S oko 12 miliona ljudi, Sinti i Romi predstavljaju najveću manjinu u Europi.
Romi kao motor privrede na Balkanu?
Još početkom novembra, na skupu u Berlinu, koji su organizirali Institut Aspen i Društvo za jugoistočnu Europu, predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, Sonja Licht, ukazala je na potencijal Roma: „Romi su rastuća demografska i ekonomska sila u EU-u i na Balkanu. Oni su motor ekonomskog razvoja. Ako to zanemarimo, cela regija će ostati periferija periferije.“
„Pojačavanje glasa Roma u kreiranju politike“ bila je jedna od glavnih tema događaja u čijem fokusu je bio zapadni Balkan. To što se tamo u kontekstu romskih zajednica vidi je pokazatelj funkcionisanja državnih organa, smatra Elvis Memeti, odgovoran za brigu oko Roma u vladi Severne Makedonije. „Jaz između Roma i ne-Roma kada je reč o životnim uslovima, nedostatku infrastrukture, obrazovanja i pristupa javnim dobrima se povećava. Ipak, postoji veliki potencijal za politički angažman i uključenost Roma.“
O neravnoteži u sistemu govori i Adriatik Hasantari iz organizacije „Roma Active Albania“. Najteže su pogođeni najslabiji u društvu, kaže. Rasizam i anticiganizam su još uvijek usidreni u sistemu i snažno utiču na generacije – bez obzira na političku orijentaciju: „Zamislite dete u uzrastu od pet godina koje je već nekoliko puta isterano iz svog doma. „Kako ta osoba može izgraditi poverenje u sistemu“, pita Hasantari.
Dakle, nije dovoljno samo da se Rome „čuje“. Delovanje u političkim procesima samo je prvi korak od mnogih koji su potrebni. „Stručnost iz romske zajednice političari bi trebali sa periferije premestiti u centar procesa političkog odlučivanja. Fokus treba biti na regionalnoj suradnji, kako bi se ostvarili najveći mogući uticaji i održivost.“
Međutim, sve je to utopija s obzirom na trenutnu situaciju Roma u regionu i EU-u. Na to ukazuje Dejan Marković iz Srpskog romskog foruma u Beogradu, na temelju podataka iz aktualnog izveštaja Agencije EU-a za ljudska prava (FRA). „Još uvijek više od pola romske populacije živi bez pristupa adekvatnom smještaju i vodi. Oko trećina dece pati od gladi. Razlog za nestabilnu situaciju Roma je nedostatak političke volje, nužne da bi se išta promenilo. To je razlog zašto anticiganizam i dalje postoji“, kaže Marković.
„Nema politike bez našeg delovanja“
Aleksandra Bojadijeva iz Regionalnog saveta za saradnju (RCC) ističe da su do sada suzbijani samo simptomi, ali ne i uzroci. „Krajnje je vreme da se umanje efekti anticiganizma, jer to koren svih negativnih stvari koje su se Romima dogodile u prošlim vekovima. Nije dovoljno reći da svi trebaju biti jednako tretirani, ako ne kreću svi s jednakih pozicija. Romima su potrebne jednake mogućnosti.“
I pored novog okvira EU-a za ravnopravnost, delovanje i uključivanje Roma, to još nije realnost. Naprotiv. Retko ko je iz romske zajednice na političkim funkcijama ili u državnoj upravi – i pored jasnih smernica političara. Zato je jedini način da se poveća kvaliteta političkih odluka taj da se Romi uključe u sve političke sektore. „Ništa ne bi trebalo dogovarati i odlučivati bez nas i zato mi Romi trebamo sudelovati u svim procesima političkog odlučivanja.“
Comments are closed.