Iako godinama unazad vladaju besparica i teška finansijska kriza, tako pokazuju i rezultati raznih istraživanja, , svedoci smo da su kladionice i kockarnice gotovo svakodnevno pune, a ono što posebno zabrinjava je ne tako mali broj maloletnika koji veoma često posećuju objekte za igre na sreću uprkos tome što im je ulazak u njima strogo zabranjen.
Alarmantno zvuči podatak da čak 44% odrasle muške populacije u Srbiji upražnjava neki vid kocke, a ono što je takođe primetno je i da sve veći broj žena i devojaka okušava svoju sreću u kladionicama i kockarnicama. Objekti ovakve namene su puni gotovo svakodnevno, naročito u danima vikenda, a s obzirom na to da je velika finansijska kriza postavlja se pitanje-kako je to moguće? Mnogi sociolozi i psiholozi smatraju da je to upravo jedan od ,,fenomena” današnjeg društva.
U razgovoru sa ljudima koji kladionice posećuju veoma često dolazi se do podatka da prosečan odlazak u neku od njih košta 200-300 dinara (npr. odigran tiket sa ne tako velikim ulogom i neko piće uz to), a neke, naravno, košta i mnogo više.
Mesečna izdvajanja od 6.000 do 7.000 dinara za igre na sreću (neko, naravno izdvaja i mnogo više) u vreme velike finansijske krize kada su hrana, gorivo, struja i ostale komunalije nikada skuplji zaista predstavlja paradoks današnjeg društva, po mišljenju stručnjaka. Takođe ukazuje na jedno-sve je više ljudi sa ozbiljnim problemom zavisnosti od kocke u vreme kada je ekonomska nesigurnost itekako prisutna.
Sociološkinja Ana Stojanović smatra da pune kladionice u vreme krize mogu biti jasan nagoveštaj nekih dubljih društvenih i ekonomskih procesa.
,,Ljudi u Srbiji su suočeni sa ekonomskom krizom, sa ekonomskim poteškoćama i nesigurnošću. To je tako godinama unazad. Često je slučaj da u vreme krize mnogi ljudi vide kladionicu ili kockarnicu kao priliku za beg od realnosti i realnih problema, a tu naravno ide i želja za lakom zaradom, odnosno dolazak do brzog bogatstva na lak i brz način” smatra Stojanovićeva i dodaje da ova pojava može
ukazati i na socijalnu nejednakost, kao i na ekonomsku jer oni koji su u težoj materijalnoj situaciji mogu biti pod većim pritiskom da traže neku vrstu brzog izlaza u klađenju.
Dalje navodi i značaj medija i marketing kompanija koje u savremenom društvu imaju značaju ulogu u formiranju kulture kockanja, odnosno nameću sliku o lakoj i brzoj zaradi što ljude odvodi u kladionice i kockarnice jer misle da je baš tada momenat da dođu do velikog dobitka.
,,Kada su ljudi izloženi ovakvim porukama, njihova očekivanja da će kockanje biti način ili jedan od načina za prevazilaženje svakodnevnih problema se izuzetno pojačava, a svedoci smo da u TV sadržaju danas ima zaista mnogo reklama koje promovišu kocku. Kada kažem svakodnevne probleme, tu se naravno misli na i na problem besparice koji je mnogima danas svakako najveći problem.”
KOCKANJE SE NORMALIZUJE
Stojanovićeva na kraju navodi i fenomen ,,normalizacije” kockanja gde se na kockanje više ne gleda kao na tabu, a za ljude koji imaju ozbiljan problem sa zavisnošću od kocke se ne govori u tom smislu, već da se većina ljudi bavi kockanjem iz čiste razonode.
,,Klađenje se danas smatra za nešto uobičajeno, ne za tabu. ,,Normalizacija” kockanja može dovesti do sve većeg broja ljudi koji se odlučuju na okušavanje sreće, a posebno kada su drugi vidovi ekonomskih mogućnosti ograničeni ili nedostupni. Mnogi ljudi danas pokušavaju da oskudni kućni budžet i male plate ,,dopune” kladioničarskim ili kockarskim dobicima, što svakako dovodi do punih kladionica svakog dana” ističe Stojanovićeva i dodaje da je i stručna pomoć i podrška od velikog značaja za smanjenje ove pošasti.
Takođe dodaje da zabrinjava i sve veći broj maloletnika koji se bave kockanjem i ističe da to ide u prilog fenomenu o ,,normalizaciji” kockanja jer se i deca veoma brzo ,,navuku” , a na sve to svakako i mediji imaju uticaj. Iako im je ulazak u kladionice i kockarnice zabranjen, kao što je rečeno, postoje objekti koji se oglušavaju na tu zakonsku odredbu pa tako i maloletnici počinju da čine broj u
nekom objektu za igre na sreću, a sve zbog želje za lakom i brzom zaradom.
Medijski sadržaj nastao je u okviru projekta „Tvoje NE menja sve!-Pazi da se ne upecaš!“ koje realizuje ROMinfomedia.
Comments are closed.