Iako 85,4 odsto romske dece upisuje osnovnu školu, napredak u obrazovanju nije praćen značajnijim promenama u zapošljavanju, stanovanju i društvenoj uključenosti. Stopa zaposlenosti Roma iznosi svega 18 do 22 odsto, dok je nacionalni prosek oko 50 odsto. Na to ukazuje preliminarni Izveštaj iz senke YUROM centra i šest partnerskih organizacija, predstavljen u Evropskoj kući u Nišu.

Obrazovni rezultati jesu jedan od vidljivijih pomaka, ali ravnopravnost romske zajednice i dalje je daleko od ostvarene. Posebno zabrinjavaju položaj na tržištu rada, uslovi stanovanja, diskriminacija i nedovoljna zastupljenost Roma u institucijama koje donose odluke.
Direktor YUROM centra Osman Balić ukazuje da se svake godine oko 2.500 romske dece upiše u prvi razred osnovne škole, ali da problem nastaje mnogo pre polaska u školu. Nedostupnost predškolskog obrazovanja i nedovoljan broj mesta u vrtićima dovode do toga da mnoga romska deca već na početku obrazovanja nemaju jednake šanse kao njihovi vršnjaci.

„Mi imamo odlične rezultate u procesu obrazovanja. Svake godine imamo oko 2,5 hiljade novoupisane dece u prvi razred školske godine. Tu je najveći problem to kašnjenje u samom startu. Nema mesta u obdaništima za romsku decu“, upozorava Balić.
Među problemima koje izveštaj posebno izdvaja nalaze se i loši uslovi života u romskim naseljima, prosjačenje, kao i diskriminacija i negativni stereotipi o Romima koji se pojavljuju u pojedinim medijima.
YUROM centar upozorava i na činjenicu da Romi nisu dovoljno zastupljeni u državnim institucijama, iako postoje obrazovani pojedinci sa stručnim znanjem i iskustvom koji bi mogli da učestvuju u kreiranju i sprovođenju javnih politika.
„Tražimo i Rome u ministarstvima, u vidu državnih sekretara. Ima vrlo obrazovanih Roma, sa iskustvom eksperata, to su sve ozbiljni ljudi. Mi sami moramo da rešimo ta naselja, moramo da rešimo to prosjačenje, moramo da rešimo taj latentni rasizam, koji imate nekažnjenog u nekim medijima“, poručuje Balić.



Izveštaj YUROM centra i šest partnerskih organizacija analizira dosadašnje rezultate Srbije u unapređenju položaja romske zajednice u okviru procesa evropskih integracija. Njegova svrha je da pokaže koliko su usvojene politike, strategije i obećanja zaista promenili svakodnevni život Roma.
Poruka sa predstavljanja izveštaja je da se napredak više ne može meriti samo usvojenim dokumentima i deklarativnim opredeljenjima, već konkretnim i proverljivim rezultatima.
„Moraćemo sa reči da pređemo na dela, na činjenice, na merljive rezultate“, poručuje direktor YUROM centra.
Evropske integracije, ocenjuju u ovoj organizaciji, predstavljaju priliku da se dugogodišnji problemi konačno počnu sistematski rešavati. Međutim, stvarni uspeh neće se meriti brojem strategija i obećanja, već time da li Romi imaju jednake mogućnosti za obrazovanje, zaposlenje, dostojanstven život i učešće u institucijama društva.






